Poplave su u posljednjih nekoliko godina postale sve češća i razornija pojava u Hrvatskoj. Rekordan broj poplava ovog ljeta pokazuje da više ne govorimo o izoliranim slučajevima, već o zabrinjavajućem trendu uzrokovanom klimatskim promjenama.
U isto vrijeme, od kompanija se očekuje da preuzmu sve veću odgovornost za svoj utjecaj na okoliš, društvo i upravljanje (ESG).

Ono što se često zaboravlja jest da prevencija poplava i ulaganje u otpornost zajednica mogu direktno doprinijeti ESG score-u kompanija. U ovom blogu istražit ćemo:

• što je ESG i zašto je važan,
• zašto banke i investitori traže ESG izvještavanje,
• kako prevencija poplava ulazi u ESG score,

Što je ESG i zašto je važan?

ESG (Environmental, Social, Governance) su kriteriji koji mjere održivost i odgovornost poslovanja. Oni utječu na reputaciju, pristup financiranju i dugoročnu konkurentnost.

Environmental (Okoliš)

• smanjenje emisija CO₂,
• energetska učinkovitost,
• prevencija ekoloških katastrofa poput poplava.

Social (Društvo)

• sigurnost zaposlenika,
• ulaganje u lokalne zajednice,
• zaštita ljudi od klimatskih rizika.

Governance (Upravljanje)

• transparentno izvještavanje,
• upravljanje rizicima,
• odgovorno donošenje odluka.

U EU je ESG postao obavezan kroz direktive poput CSRD-a (Corporate Sustainability Reporting Directive). Kompanije koje ne izvještavaju o ESG-u riskiraju gubitak investitora i teži pristup financiranju.

ESG score i utjecaj na financiranje

Sve više banaka i fondova koristi ESG score pri donošenju odluka o kreditiranju i investiranju.
Kompanije s višim ESG ocjenama imaju:

• povoljnije kredite,
• bolji pristup kapitalu,
• stabilniju reputaciju.

S druge strane, one koje ignoriraju ESG riskiraju višu cijenu kapitala, regulatorne kazne i gubitak povjerenja potrošača.

Tko je obavezan izvještavati o ESG-u?

U Europskoj uniji obveze izvještavanja definirane su kroz CSRD direktivu (Corporate Sustainability Reporting Directive). Ona značajno proširuje krug obveznika u odnosu na ranije pravila.

Obveznici ESG izvještavanja su:

• Velike kompanije (više od 250 zaposlenika, godišnji promet veći od 40 milijuna € ili ukupna aktiva veća od 20 milijuna €),
• Kotirane kompanije – tj. one čije se dionice nalaze na burzi i kojima se javno trguje,
• Financijske institucije – banke, osiguravatelji i investicijska društva.

Od 2028. godine, obaveza će se postupno proširiti i na mala i srednja poduzeća koja kotiraju na burzi.

Mala privatna poduzeća, nevladine organizacije i državna tijela formalno nisu obveznici CSRD-a.
No, u praksi i njih sve češće obuhvaća neizravni pritisak – jer veliki partneri, banke ili međunarodni fondovi traže podatke o održivosti kroz cijeli lanac dobave.

Poplave kao ESG izazov

Poplave su među najskupljim prirodnim katastrofama u Europi. Samo u 2023. godini uzrokovale su milijarde eura štete. Prema izvještaju UNDRR-a, poplave i povezane katastrofe u Europi 2023. su prouzročile štetu od oko USD 17 milijardi.

U Hrvatskoj su sela, gradovi i prometnice više puta bili pod vodom – a kompanije su trpile:

• prekide poslovanja,
• oštećenja infrastrukture,
• gubitke u opskrbnom lancu,
• ugrožene zaposlenike i kupce.

Primjerice u gradu Karlovcu procijenjena šteta od poplava u 2023. iznosi 16,8 milijuna eura.

Prevencija poplava tako postaje ključni ESG pokazatelj jer:

• štiti okoliš od zagađenja,
• štiti društvo od gubitaka,
• pokazuje odgovorno upravljanje rizicima.

NOAQ vodene barijere kao ESG rješenje

NOAQ barijere protiv poplava nude kompanijama jednostavan, dugoročan i mjerljiv način za jačanje ESG učinka.

Prednosti NOAQ barijera:

• ⏱ Brza instalacija – bez teške opreme, u roku od nekoliko minuta.
• 🔄 Višekratna upotreba – traju desetljećima uz pravilno skladištenje.
• 🌍 Ekološki benefit – sprječavaju izlijevanje otpadnih voda i onečišćenja.
• 💰 Ekonomičnost – višestruko smanjuju troškove sanacije.
• 🏭 Fleksibilnost – štite pojedinačne objekte, poslovne centre i kritičnu infrastrukturu.

Kako vodene barijere doprinose ESG score-u?

Environmental (Okoliš)

• smanjuju ekološke posljedice poplava,
• štite prirodne resurse i zemljište,
• podržavaju klimatsku otpornost.

Social (Društvo)

• čuvaju sigurnost zaposlenika,
• pomažu lokalnim zajednicama,
• stvaraju društvenu vrijednost i povjerenje.

Governance (Upravljanje)

• pokazuju odgovorno upravljanje rizicima,
• ulaze u ESG izvještaje kao konkretna mjera,
• povećavaju transparentnost i kredibilitet tvrtke.

Što to znači i kako izgleda u praksi?

Retail i logistika

Zaštita skladišta, distributivnih centara i maloprodajnih objekata osigurava kontinuitet poslovanja i stabilnost opskrbnog lanca. Svaka poplava koja onemogući dostavu ili uništi zalihe izravno se odražava na kupce i reputaciju brenda. Ulaganjem u preventivne mjere poput vodenih barijera, kompanije pokazuju brigu za kupce i zaposlenike, što direktno ulazi u Social komponentu ESG-a.

Industrija i proizvodnja

U proizvodnim pogonima šteta od poplava često znači i ekološki incident – izlijevanje kemikalija, zagađenje tla ili prekid opskrbe energijom. Prevencija smanjuje rizik od havarija, produžuje životni vijek opreme i pokazuje odgovorno upravljanje resursima. To doprinosi i Environmental i Governance komponenti ESG-a, jer se radi o proaktivnom upravljanju rizicima.

Banke i osiguravatelji    

Financijski sektor sve više uključuje ESG kriterije u svoje odluke. Kada kompanije ulažu u zaštitu od poplava, one smanjuju vlastiti rizik, a time i rizik svojih financijera i osiguravatelja. To znači povoljnije uvjete kreditiranja, manje odštetnih zahtjeva i snažniji ESG score. ESG ulaganja ovdje se pretvaraju u konkretnu ekonomsku korist.

Lokalne zajednice
Kompanije kroz svoje ESG programe mogu donirati ili sufinancirati vodene barijere za područja koja su najugroženija poplavama. Time ne samo da jačaju otpornost zajednice, već i grade povjerenje i reputaciju odgovornog poslovnog subjekta. Ovaj doprinos posebno snažno odražava Social dimenziju ESG-a, jer se radi o brizi za ljude i javnu infrastrukturu.

ESG više nije samo obaveza – to je način na koji kompanije postaju otpornije, konkurentnije i dugoročno održive.

Ulaganjem u prevenciju poplava kroz NOAQ barijere, kompanije u Hrvatskoj mogu:

• zaštititi svoje poslovanje i zaposlenike,
• doprinijeti zajednicama,
• poboljšati svoj ESG score,
• ostvariti bolji pristup financiranju i investitorima.

Klimatske promjene neće čekati. Vrijeme za ESG i prevenciju je sada.